Instituti Yunus Emre u Sarajevu, Zagrebu, Prištini, Mostaru i Skoplju organizovali su zajednički program večeri poezije Yunus Emrea.

Na online programu koji je organizovan 21. aprila i emitovan na društvenim mrežama svih centara zajedno sa učenicima koji uče turski jezik u Institut Yunus Emre učestvovali su i mladi pjesnici i pisci iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Albanije i Makednoji, te su recitovali poeziju Yunus Emrea na turskom i na maternjem jeziku.

Predsjednik Instituta Yunus Emre prof. dr. Şeref Ateş u svom uvodnom govoru naveo je da Institut djeluje ljubavlju organizujući razne aktivnosti u svakoj zemlji i da će djela Yunus Emrea koja se čitaju još više ojačati prijateljske odnose, a da mi kulturu i turski jezik kao jezik ljubavi i tolerancije spajamo sa različitim kulturama. Prof. dr. Şeref Ateş naveo je koliko su važne aktivnosti povodom obilježavanja Godine Yunus Emrea koja je kao takva proglašena od strane predsjednika Republike Turske Recepa Tayyipa Erdoğana i UNESCO povodom 700. godišnjice smrti Yunus Emrea. Također navodi da je Yunus Emre koji je živio u jednom teškom periodu jednostavnim jezikom napisao svoje putovanje i ljudske osobine koje je stekao na tom putovanju. Pored toga, u ovom periodu u kojem je pandemija koronavirusa zahvatila cijeli svijet nemoguće je nositi se sa navikama koje su preovladale već postojeće teškoće, stoga moramo srcem i jezikom Yunus Emrea iznova tumačiti i preispitivati svijet u kojem živimo. Iako se možemo hraniti stoljetnim dubokim mislima Yunusa Emra, mi nastavljamo sa aktivnostima kao Institut Yunus Emre kako bi mir i bratsvo postali trajni.

Sa prof. dr. Metinom Izetijem koji je profesor Univerziteta u Kalandelenu u Sjevernoj Makedoniji, a uz moderatorstvo Seyhana Jakupija, pjesnika i pisca iz Skoplja organizovan je i razgovor na temu „Yunus Emre – ljubav i sufizam“.

Izeti je rekao da je Yunus Emre jedna duhovna ličnost i da je turski jezik učinio jezikom koji je u vrlo teškom periodu imao veliki značaj. Naveo je da je ljubav kod Yunus Emrea ustvari ljubav prema Allahu, „Kada kažete ljubav u sufizmu, to znači živjeti sa Allahom. Kako bi se razumjela ljubav Yunus Emrea, potrebno je znati kako doći do Allaha kroz teoretsku ljubav. Naglasio je da se kroz poeziju na najbolji i najljepši način iskaže ljubav, da sufije ne prave umjetnost radi umjetnosti, da zaljubljeni žele doći jedni do drugih i da je ljubav izdaleka nemoguća. Izeti je također naveo da je tesavuf kod muslimana i nemuslimana na Balkanu ostavio pozitivan utjecaj, te da je na Balkanu u poeziji, narodnim pjesmama, pjesmama, bontonu prilikom jela i u ljubavi prema djeci moguće uočiti utjecaj tesavufa. Izjavio je da digitalni svijet treba posmatrati kao sredstvo i ako je to slučaj, on može ostvariti misiju zbližavanja ljudi, te je naglasio da je tesavuf također sredstvo.

Izeti je rekao da se stihovi Yunus Emrea veoma jasno mogu uočiti u balkanskoj književnosti, te da naročito u bošnjačkoj i albanskoj poeziji i u književnim djelima nastalim nakon Drugog svjetskog rata postoje tragovi Yunus Emrea.

Izeti je na kraju naglasio da je od veoma bitnog značaja i to što Institut nosi naziv po Yunus Emreu koji je u svojoj poeziji govorio o društvenom miru, ljudskoj ljubavi, ljepotama života i o vjeri koja je izvor ljudske duše.

Bosanskohercegovački umjetnik Latif Močiveć i hrvatska umjetnica Matilda Pudić izrecitovali su poeziju Yunus Emrea.

Povodom 700. godišnjice smrti Yunus Emrea, 2021. godina je proglašena kao “Godina Yunus Emrea”.